top of page

WSET 2 - priprema 4 deo

  • Cellar Master
  • Jan 29
  • 15 min read

Updated: Jan 30


ree


1. Koji je efekat slatkoće u hrani na vino?

  • Opcije:

    1. Čini vino kiselijim.

    2. Čini vino gorčim.

    3. Čini vino manje voćnim.

    4. Sve navedeno.

  • Tačan odgovor: Sve navedeno.

  • Objašnjenje: Slatkoća u hrani povećava percepciju gorčine, kiselosti i smanjuje osećaj voćnosti vina. Preporuka je da slatka hrana ide uz vino koje ima jednak ili viši nivo slatkoće kako bi se očuvala ravnoteža.


2. Da li so u hrani pojačava ukuse vina?

  • Opcije: Tačno / Netačno.

  • Tačan odgovor: Tačno.

  • Objašnjenje: So u hrani može poboljšati voćnost vina i smanjiti osećaj gorčine. Međutim, ako vino ima visok nivo tanina, so može dodatno naglasiti tu gorčinu.


3. Kako kiselost u hrani utiče na vino?

  • Opcije:

    1. Čini vino suvljim.

    2. Smanjuje osećaj kiselosti u vinu.

    3. Smanjuje voćnost vina.

    4. Povećava gorčinu vina.

  • Tačan odgovor: Smanjuje osećaj kiselosti u vinu.

  • Objašnjenje: Kiselost u hrani i vinu se međusobno balansiraju. Jelo s visokom kiselinom treba upariti s vinom slične kiselosti, kako bi se izbegla percepcija ravnog i bezukusnog vina.


4. Koja je najbolja kombinacija intenziteta ukusa hrane i vina?

  • Opcije:

    1. Hrana treba da ima jači ukus od vina.

    2. Vino treba da ima jači ukus od hrane.

    3. Hrana i vino treba da imaju jednak intenzitet ukusa.

    4. Nijedno od navedenog.

  • Tačan odgovor: Hrana i vino treba da imaju jednak intenzitet ukusa.

  • Objašnjenje: Balans je ključan za uspešno uparivanje. Prejako vino može nadjačati ukus hrane, dok hrana s jakim ukusom može učiniti vino manje izražajnim.


5. Koji efekat ima so u hrani na kiselost vina?

  • Opcije:

    1. Smanjuje osećaj kiselosti vina.

    2. Povećava osećaj alkohola u vinu.

    3. Povećava osećaj gorčine vina.

    4. Smanjuje osećaj tanina u vinu.

  • Tačan odgovor: Smanjuje osećaj kiselosti vina.

  • Objašnjenje: So u hrani smanjuje percepciju kiselosti vina, što je razlog zašto se jela poput školjki kao što su npr ostrige često uparuju s vinima visoke kiselosti, kao što je šampanjac.


6. Koji stil vina najviše pojačava osećaj ljutine hrane?

  • Opcije:

    1. Vina s višim sadržajem alkohola.

    2. Vina s nižim sadržajem alkohola.

    3. Vina s ostatkom šećera.

    4. Vina s intenzivnim voćnim karakterom.

  • Tačan odgovor: Vina s višim sadržajem alkohola.

  • Objašnjenje: Hrana s ljutinom povećava percepciju gorčine i alkohola u vinu. Zbog toga je bolje odabrati vina s nižim sadržajem alkohola ili poluslatka vina.


7. Da li lična osetljivost na ukuse igra važnu ulogu u uparivanju hrane i vina?

  • Opcije: Tačno / Netačno.

  • Tačan odgovor: Tačno.

  • Objašnjenje: Neki ljudi su osetljiviji na ukuse, poput kiselosti, tanina ili alkohola. Ovi faktori mogu uticati na njihovu percepciju uparivanja i treba ih uzeti u obzir pri preporuci vina.


8. Da li hrana ima veći uticaj na vino nego vino na hranu?

  • Opcije: Tačno / Netačno.

  • Tačan odgovor: Tačno.

  • Objašnjenje: Hrana ima jači uticaj na percepciju ukusa vina nego obrnuto. Na primer, tanini u vinu mogu delovati gorče nakon masnog jela, dok kiselost u hrani može učiniti vino osvežavajućim.


9. Da li kiselost u vinu pomaže uparivanju s masnom i uljanom hranom?

  • Opcije: Tačno / Netačno.

  • Tačan odgovor: Tačno.

  • Objašnjenje: Kiselost u vinu osvežava nepce i "seče" masnoću, čineći obrok prijatnijim i balansiranijim.


10. Kako umami u hrani utiče na vino?

  • Opcije:

    1. Čini vino gorčim.

    2. Čini vino manje kiselim.

    3. Čini vino slađim.

    4. Nijedno od navedenog.

  • Tačan odgovor: Čini vino gorčim.

  • Objašnjenje: Umami pojačava osećaj gorčine i smanjuje voćnost vina. Da biste izbegli ovaj efekat, preporučuje se uparivanje umami hrane s vinima nižeg tanina ili belim vinima.


11. Kako nepravilno skladištenje utiče na vino?

A) Loše skladištenje može izazvati greške u vinu.

B) Vina dobro sazrevaju u ekstremnim temperaturama.

C) Vino sa zavrtnim čepom treba skladištiti horizontalno.

D) Jaka svetlost pomaže očuvanju svežine vina.


✅ Tačan odgovor: A) Loše skladištenje može izazvati greške u vinu.

🔎 Objašnjenje: Loše skladištenje, poput visokih temperatura, izlaganja svetlosti ili preniskih temperatura, može izazvati oksidaciju i kvarenje vina. Ekstremne temperature mogu uništiti strukturu vina, a svetlost ubrzava degradaciju aroma.


12. Koja temperatura je opšteprihvatljiva kao sobna temperatura za serviranje crvenog vina?

A) 6°C

B) 12°C

C) 18°C

D) 24°C


✅ Tačan odgovor: C) 18°C

🔎 Objašnjenje: Tradicionalno, kompleksna crvena vina se serviraju na sobnoj temperaturi od oko 18°C. Niže temperature mogu smanjiti izraženost aroma, dok više temperature mogu učiniti vino previše alkoholnim i neravnoteženim.


13. Koje vino se najbolje služi u uskoj čaši (flute)?

A) Penušavo vino

B) Suvo crveno vino

C) Suvo belo vino

D) Fortifikovano slatko vino


✅ Tačan odgovor: A) Penušavo vino

🔎 Objašnjenje: Čaše tipa flute su dizajnirane da zadrže mehuriće i aromu penušavog vina, sprečavajući njihovo brzo oslobađanje. Široke čaše mogu ubrzati gubitak karbonizacije.


14. Koje vino treba služiti blago rashlađeno?

A) Kompleksno belo vino

B) Penušavo vino

C) Svetlo belo vino

D) Kompleksno crveno vino


✅ Tačan odgovor: A) Kompleksno belo vino

🔎 Objašnjenje: Kompleksna bela vina, kao što su Chardonnay iz Burgundije ili belo Bordeaux, razvijaju najbolje arome kada se služe blago rashlađena, između 10-13°C.


15. Kako pravilno otvoriti bocu penušavog vina?

A) Čvrsto držati čep dok se odvija žica.

B) Držati bocu pod uglom.

C) Okretati bocu, a ne čep.

D) Sve navedeno.


✅ Tačan odgovor: D) Sve navedeno.

🔎 Objašnjenje: Otvaranje penušavog vina zahteva kontrolu kako bi se izbeglo nekontrolisano izbijanje čepa i prekomerni gubitak mehurića. Boca treba biti pod uglom, čep čvrsto držan, a rotiranje boce omogućava lagano otvaranje bez prskanja.


16. Kada se dekantira staro crveno vino, zašto se drži blizu izvora svetlosti?

A) Da se spreči mešanje taloga.

B) Da se vino zagreje na sobnu temperaturu.

C) Da se jasno vidi talog u grliću boce.

D) Nijedno od navedenog.


✅ Tačan odgovor: C) Da se jasno vidi talog u grliću boce.

🔎 Objašnjenje: Stara crvena vina često imaju talog, pa se boca drži blizu svetla kako bi somelijer mogao precizno odvojiti bistro vino od taloga tokom dekantiranja.


17. Koje vino se najbolje služi na sobnoj temperaturi?

A) Kompleksno belo vino

B) Penušavo vino

C) Svetlo belo vino

D) Kompleksno crveno vino


✅ Tačan odgovor: D) Kompleksno crveno vino.

🔎 Objašnjenje: Puna crvena vina, poput Cabernet Sauvignona ili Barola, najbolje se izražavaju kada su servirana na oko 18°C, što omogućava taninima da omekšaju i aromama da se razviju.


18. Mirisi buđi i pokvarenog voća u vinu mogu biti znak čega?

A) Kontaminacije čepom (TCA)

B) Oksidacije zbog neispravnog zatvarača

C) Oštećenja od toplote ili svetlosti

D) Taloga usled dugog odležavanja


✅ Tačan odgovor: A) Kontaminacije čepom (TCA).

🔎 Objašnjenje: Trichloroanisole (TCA), poznat kao „miris buđave plute“, stvara arome mokrog kartona i trule voćne note vina. Ovaj nedostatak dolazi iz pampura i može ozbiljno uticati na kvalitet vina.


19. Čemu služi „blanket system“?

A) Hladi vino na odgovarajuću temperaturu.

B) Dodaje sloj gasa da zaštiti preostalo vino od oksidacije.

C) Omogućava efikasno dekantiranje.

D) Nijedno od navedenog.


✅ Tačan odgovor: B) Dodaje sloj gasa da zaštiti preostalo vino od oksidacije.

🔎 Objašnjenje: „Blanket system“ koristi inertne gasove (npr. argon ili azot) kako bi sprečio kiseonik da dođe u kontakt sa vinom, čime se usporava oksidacija otvorenog vina.


20. Koja izjava o alkoholu je tačna?

A) Alkohol utiče na ponašanje.

B) Alkohol može izazvati zavisnost.

C) Konzumacija alkohola je regulisana zakonom.

D) Sve navedeno.


✅ Tačan odgovor: D) Sve navedeno.

🔎 Objašnjenje: Alkohol deluje na nervni sistem, može dovesti do zavisnosti, a njegova konzumacija je podložna zakonima koji variraju u zavisnosti od države.


21. Koja sorta grožđa se smatra kvalitetnom za proizvodnju belih vina u Nemačkoj i Australiji?

Odgovori:

A) Merlot

B) Sémillon

C) Shiraz

D) Riesling


✅Tačan odgovor: D) Riesling

🔎Objašnjenje: Merlot i Shiraz su crne sorte grožđa i odmah ih možemo eliminisati. Između Sémillona i Rieslinga, važno je znati da Nemačka i Australija proizvode vrhunska vina od Rieslinga, dok se Sémillon više povezuje s Francuskom.


22. Šta je verovatnije za vina iz toplijih klimatskih uslova?

Odgovori:

A) Imaće viši alkohol i manje kiseline

B) Biće punijeg tela i sa više tanina

C) Imaće manje alkohola i više kiseline

D) Biće laganijeg tela i sa manje tanina


Koje kombinacije odgovora su tačne?


3 i 4

1 i 2

1 i 4

2 i 3

✅Tačan odgovor: 2) 1 i 2

🔎Objašnjenje: U toplijim klimama grožđe više sazreva, akumulira više šećera koji se pretvaraju u alkohol, što smanjuje kiselost. Takođe, vina iz toplijih regija obično imaju punije telo i više tanina.


23. Koja od sledećih regija proizvodi vino u Novom Zelandu?

Odgovori:

A) Hawke’s Bay

B) Casablanca

C) Napa Valley

D) Mendoza


✅Tačan odgovor: A) Hawke’s Bay

🔎Objašnjenje: Casablanca je vinska regija u Čileu, Napa Valley u SAD-u, a Mendoza u Argentini. Samo je Hawke’s Bay poznata vinska regija u Novom Zelandu.


24. Kako se najbolje opisuju vina iz Doura u Portugalu?

Odgovori:

A) Bela vina od autohtonih sorti odležana u hrastu

B) Punog tela, sa tamnim voćem

C) Laka, voćna crvena vina

D) Polupenušava, voćna vina


✅Tačan odgovor: B) Punog tela, sa tamnim voćem

🔎Objašnjenje: Douro je poznat po toploj klimi i crvenim sortama poput Touriga Nacional, Touriga Franca i Tinta Roriz, koje daju puna vina bogata tamnim voćnim aromama.


25. Koji stil nemačkih vina je najslađi?

Odgovori:

A) Trockenbeerenauslese

B) Beerenauslese

C) Auslese

D) Spätlese


✅Tačan odgovor: A) Trockenbeerenauslese

🔎Objašnjenje: Ovo pitanje zahteva poznavanje nemačke klasifikacije vina. Trockenbeerenauslese je najbogatiji i najslađi stil jer se proizvodi od prosušenih bobica s visokim sadržajem šećera.


26. Šta se obično dešava kada vinograd ima nizak prinos?

Odgovori:

A) Grožđe ima intenzivniji ukus

B) Ima niži sadržaj šećera

C) Ima veću kiselost

D) Ima razvodnjen karakter


✅Tačan odgovor: A) Grožđe ima intenzivniji ukus

🔎Objašnjenje: Niski prinos obično znači koncentrisaniji ukus u grožđu, dok visoki prinos može dovesti do vina slabijeg kvaliteta i razvodnjenih aroma.


27. Koja metoda proizvodnje penušavih vina je najskuplja?

Odgovori:

A) Transfer metoda

B) Tank metoda

C) Tradicionalna metoda

D) Metoda ubrizgavanja gasa


✅Tačan odgovor: C) Tradicionalna metoda

🔎Objašnjenje: Tradicionalna metoda, koja se koristi za proizvodnju šampanjca, najskuplja je jer zahteva duže sazrevanje u boci i manuelne procese kao što je uklanjanje taloga.


28. Između kojih geografskih širina se nalaze većina vinskih regija?

Odgovori:

A) 20° i 40°

B) 10° i 20°

C) 30° i 50°

D) 40° i 60°


✅Tačan odgovor: C) 30° i 50°

🔎Objašnjenje: Većina poznatih vinskih regija nalazi se između 30° i 50° severne i južne geografske širine, jer ovi regioni imaju idealnu klimu za uzgoj vinove loze.


29. U poređenju sa crvenim vinima, bela vina se generalno fermentišu na:

A) Istoј temperaturi

B) Višoj temperaturi

C) Nižoj temperaturi


✅ Tačan odgovor: C) Nižoj temperaturi

🔎Objašnjenje:

Bela vina se fermentišu na nižim temperaturama kako bi se sačuvale voćne i cvetne arome, dok se crvena vina fermentišu na višim temperaturama kako bi se ekstrahovali tanini i boja iz pokožice grožđa.


30. U kojoj vinskoj regiji može vino biti označeno kao „Grand Cru“?

A) Chablis

B) Vouvray

C) Minervois

D) Hermitage


✅ Tačan odgovor: A) Chablis

🔎Objašnjenje:

Oznaka „Grand Cru“ je prestižna klasifikacija koja se koristi u Burgundiji, a Chablis je jedina regija iz navedenih koja ima ovu oznaku za svoja najbolja vina.


31. Koja je idealna temperatura za serviranje slatkog vina?

A) Sobna temperatura

B) Blago ohlađeno

C) Ohlađeno

D) Dobro ohlađeno


✅ Tačan odgovor: D) Dobro ohlađeno

🔎Objašnjenje:

Slatka vina se služe dobro ohlađena (između 6 i 8°C) kako bi se postigla ravnoteža između slatkoće i svežine.


32. Koji opis najbolje odgovara tawny portu?

A) Zlatne boje sa kvasnim aromama

B) Visokih tanina i kiseline

C) Sladak sa aromama suvog voća i orašastih plodova

D) Penušav i suvog stila


✅ Tačan odgovor: C) Sladak sa aromama suvog voća i orašastih plodova

🔎Objašnjenje:

Tawny port je dezertno vino koje odležava u hrastovim buradima, što mu daje karakteristične note suvog voća, oraha i karamele.


33. Koja sorta grožđa ima tanku potkožicu?

A) Pinot Noir

B) Syrah

C) Merlot

D) Cabernet Sauvignon


✅ Tačan odgovor: A) Pinot Noir

🔎Objašnjenje:

Pinot Noir je poznat po svojoj tankoj potkožici, što ga čini osetljivim na bolesti i zahteva pažljivo vinogradarstvo.


34. Šta znači termin „Spätlese“?

A) Sanduk za branje grožđa

B) Nemački rizling

C) Plemenita plesan

D) Kasna berba


✅ Tačan odgovor: D) Kasna berba

🔎Objašnjenje:

„Spätlese“ na nemačkom znači „kasna berba“, što označava vina od grožđa koje je beru kasnije, čime se postiže veća koncentracija šećera i intenzivnije arome.


35. Zašto se malolaktička fermentacija koristi kod Chardonnay vina?

A) Da vinu da aromu vanile

B) Da zaustavi fermentaciju i dobije se slatko vino

C) Da doda mehuriće penušavim vinima

D) Da omekša kiselinu i doda mlečne arome


✅ Tačan odgovor: D) Da omekša kiselinu i doda mlečne arome

🔎Objašnjenje:

Malolaktička fermentacija pretvara oštru jabučnu kiselinu u mlečnu kiselinu, dajući vinu kremastu teksturu i arome poput putera.


36. Koji je južnoafrički izraz za penušava vina proizvedena tradicionalnom metodom?

A) Bottle Degas

B) Méthode Cap Classique

C) Méthode Champenoise

D) Traditional Method


✅ Tačan odgovor: B) Méthode Cap Classique

🔎Objašnjenje:

„Méthode Cap Classique“ je južnoafrički izraz za penušava vina proizvedena istom metodom kao šampanjac.


37. Koji je ispravan redosled klasifikacija Rioja vina po starosti?

A) Reserva, Crianza, Gran Reserva, Especial

B) Crianza, Reserva, Gran Reserva, Exo Reserva

C) Joven, Viejo, Muy Viejo, Muy Muy Viejo

D) Joven, Crianza, Reserva, Gran Reserva


✅ Tačan odgovor: D) Joven, Crianza, Reserva, Gran Reserva

🔎Objašnjenje:

Ovo su četiri zvanične klasifikacije Rioje po starosti:

Joven – mlado vino, nema ili ima minimalno odležavanje

Crianza – min. 2 godine odležavanja (od toga bar 1 godina u bariku)

Reserva – min. 3 godine odležavanja (min. 1 u barikuu)

Gran Reserva – min. 5 godina odležavanja (min. 2 u bariku)


38. Zašto je važno da vino u boci sa prirodnim čepom "pampur" bude u kontaktu sa vinom tokom skladištenja?

A) Da biste pomirisali čep i utvrdili da li je vino pokvareno

B) Ako se čep osuši, može se raspasti u vino prilikom otvaranja

C) Ako se čep osuši, može doći do oksidacije vina

D) Da bi vino poprimilo suptilne arome iz čepa


✅ Tačan odgovor: C) Ako se čep osuši, može doći do oksidacije vina

🔎Objašnjenje:

Ako se prirodni čep osuši, može postati porozan i dozvoliti previše kiseonika da uđe u bocu, što može dovesti do oksidacije i kvarenja vina.


  1. Da li umami čini vina slađim i voćnijim?

Opcije:

a) Tačno

b) Netačno


✅Odgovor: b) Netačno

🔎Objašnjenje: Umami čini vina gorčim i kiselijim, a ne slađim i voćnijim.


  1. Na kojoj temperaturi treba poslužiti crveno vino punog tela?

    Opcije:

    A) Ohlađeno na 10°C

    B) Lagano ohlađeno na 12°C

    C) Sobna temperatura (16-18°C)

    D) Dobro ohlađeno na 6-8°C


    ✅Odgovor: C) Sobna temperatura (16-18°C)

    🔎Objašnjenje: Puna crvena vina treba poslužiti na sobnoj temperaturi kako bi se istaknuli njihovi ukusi i arome.


41. Pitanje: Pulpa u grožđu pruža šta?

Opcije:

A) Šećer

B) Tanin

C) Kiseline

D) Boju

Mogući odgovori:

A i D

A i C

A i B


✅ Tačan odgovor: A i C

📌 Objašnjenje: Pulpa grožđa sadrži šećere i kiseline, koje su ključni sastojci u fermentaciji vina. Boja i tanini dolaze iz kožice grožđa, a ne iz pulpe.


42. Pitanje: Tanin u vinu dolazi odakle?

Opcije:

A) Kožice grožđa

B) Pulpe grožđa

C) Fermentacije

D) Dozrevanja


✅ Tačan odgovor: A) Kožice grožđa

📌 Objašnjenje: Tanini se nalaze u kožici grožđa, kao i u semenkama i peteljkama, i doprinose strukturi i gorčini vina. Fermentacija i dozrevanje mogu uticati na tanine, ali oni primarno dolaze iz kožice.


43. Pitanje: Šta vinova loza NE zahteva za rast?

Opcije:

A) Sunčevu svetlost

B) Kiseonik

C) Ugljen-dioksid

D) Toplotu


✅ Tačan odgovor: B) Kiseonik

📌 Objašnjenje: Loza zahteva sunčevu svetlost, toplinu, vodu, hranljive materije i ugljen-dioksid za fotosintezu. Kiseonik nije potreban za rast grožđa.


44. Pitanje: Vlažna glinena tla su bolja od suvih kamenitih tla za obezbeđivanje toplote. Tačno ili netačno?


✅ Tačan odgovor: Netačno

📌 Objašnjenje: Suva, kamenita tla bolje akumuliraju i reflektuju toplotu, što pomaže sazrevanju grožđa. Vlažna glinena tla zadržavaju vodu i hlade okolinu.


45. Pitanje: Glavni faktori koji utiču na toplotu u vinogradu su?

Opcije:

A) Klima i ugljen-dioksid

B) Hranljive materije i tlo

C) Vremenski uslovi i tlo

D) Klima i vremenski uslovi


✅ Tačan odgovor: D) Klima i vremenski uslovi

📌 Objašnjenje: Klima određuje prosečne temperature u vinogradu, dok vremenski uslovi (kao što su sunčeva svetlost i padavine) direktno utiču na temperaturu grožđa.


46. Pitanje: Previše vode u grožđu uzrokuje šta?

Opcije:

A) Koncentrisane ukuse

B) Više alkohola

C) Razređene ukuse i šećere

D) Više šećera


✅ Tačan odgovor: C) Razređene ukuse i šećere

📌 Objašnjenje: Prekomerne padavine tokom berbe mogu uzrokovati da se bobice napune vodom, što razblažuje šećere i arome u grožđu, smanjujući kvalitet vina.


47. Pitanje: Koji je tačan redosled razvoja grožđa?

Opcije:

A) Formiranje ploda → Cvetanje → Veraizon

B) Formiranje ploda → Veraizon → Cvetanje

C) Cvetanje → Formiranje ploda → Veraizon

D) Cvetanje → Veraizon → Formiranje ploda


✅ Tačan odgovor: C) Cvetanje → Formiranje ploda → Veraizon

📌 Objašnjenje: Cvetanje se prvo dešava, zatim dolazi do formiranja malih zelenih bobica, a veraizon (francuski izraz) je faza kada bobice menjaju boju i počinju da sazrevaju.


48. Pitanje: Kasna berba grožđa znači da je grožđe...?

Opcije:

A) Ekstra zrelo

B) Koristi se samo za crvena vina

C) Zrelo

D) Nezrelo


✅ Tačan odgovor: A) Ekstra zrelo

📌 Objašnjenje: Kasna berba omogućava grožđu da nakupi više šećera i razvije složenije arome, često se koristi za proizvodnju slatkih vina.


49. Pitanje: Kako se grožđe menja tokom sazrevanja?

Opcije:

A) Povećava se šećer i povećava kiselost

B) Smanjuje se šećer i povećava kiselost

C) Povećava se šećer i smanjuje kiselost

D) Smanjuje se šećer i smanjuje kiselost


✅ Tačan odgovor: C) Povećava se šećer i smanjuje kiselost

📌 Objašnjenje: Tokom zrenja grožđa, šećer se povećava dok se kiselost smanjuje, što utiče na stil i balans vina.


50. Pitanje: Nezrelo grožđe ima mekše tanine. Tačno ili netačno?

✅ Tačan odgovor: Netačno

📌 Objašnjenje: Nezrelo grožđe ima oštre i opore tanine, što može uzrokovati gorak i neprijatan ukus vina.


51. Pitanje: Zrelo grožđe u belim vinima proizvodi koje arome?

Opcije:

A) Zelene voćne arome

B) Crvene voćne arome

C) Crne voćne arome

D) Koštunjavo i tropsko voće


✅ Tačan odgovor: D) Koštunjavo i tropsko voće

📌 Objašnjenje: Kako beli grozdovi sazrevaju, razvijaju bogatije voćne arome poput breskve, manga i ananasa.


52. Pitanje: Nezrelo crno grožđe proizvodi koje ukuse?

Opcije:

A) Gorke tanine i biljne note

B) Visok alkohol i nisku kiselost

C) Visok alkohol i crne voćne note

D) Samo nisku kiselost


✅ Tačan odgovor: A) Gorke tanine i biljne note

📌 Objašnjenje: Nezrelo crno grožđe često daje vinu travnate i biljne arome, sa jakim i oporim taninima.


53. Pitanje: Koje su karakteristike toplih klimatskih vina?

Opcije:

A) Viši alkohol i niža kiselost

B) Punije telo i više tanina

C) Niži alkohol i veća kiselost

D) Lagano telo i manje tanina


✅ Tačan odgovor: A) Viši alkohol i niža kiselost i B) Punije telo i više tanina

📌 Objašnjenje: U toplijim klimama, grožđe se brže sazreva, što dovodi do većeg sadržaja šećera (više alkohola) i smanjene kiselosti.


54. Pitanje: Između kojih geografski širina se nalaze većina vinogradarskih regija?

Opcije:

A) 10°-20°

B) 30°-50°

C) 40°-60°

D) 15°-30°


✅ Tačan odgovor: B) 30°-50°

📌 Objašnjenje: Većina svetskih vinograda nalazi se između 30. i 50. stepena severne i južne geografske širine, gde su klimatski uslovi idealni za uzgoj grožđa.


  1. Šta utiče na nivo kiselosti grožđa u vinogradu?

    a) Temperatura

    b) Nadmorska visina

    c) Dužina vegetacije

    d) Sastav tla


    Opcije odgovora:

    A i B

    B i C

    A, B i C

    Svi navedeni faktori


    ✅Tačan odgovor: A, B i C (Temperatura, nadmorska visina i dužina vegetacije)

    📌Objašnjenje: Kiselost grožđa opada s porastom temperature, dok nadmorska visina i duža vegetacija pomažu u očuvanju kiselosti.


  2. Koji od sledećih faktora može produžiti vegetacijsku sezonu vinove loze?

    a) Niska temperatura

    b) Visoka temperatura

    c) Visoka nadmorska visina

    d) Prisutnost vode


    Opcije odgovora:

    A i C

    B i D

    Svi navedeni faktori


    ✅Tačan odgovor: A i C (Niska temperatura i visoka nadmorska visina)

    📌Objašnjenje: Niska temperatura i visoka nadmorska visina usporavaju sazrevanje grožđa, što može produžiti vegetacijsku sezonu.


  3. Šta karakteriše vina proizvedena u regijama sa hladnijom klimom?

    a) Viši sadržaj tanina

    b) Viši sadržaj alkohola

    c) Viša kiselost

    d) Manje voćnih aroma


    ✅Tačan odgovor: C (Viša kiselost)

    📌Objašnjenje: Hladnija klima dovodi do sporijeg sazrevanja grožđa, što pomaže u očuvanju kiselosti.


  4. Šta je amfora u kontekstu proizvodnje vina?

    a) Tradicionalna metoda odležavanja vina

    b) Specijalna vrsta kvasca

    c) Tip drvene bačve

    d) Proces stabilizacije vina


    ✅Tačan odgovor: A (Tradicionalna metoda odležavanja vina)

    📌Objašnjenje: Amfora je glinena posuda koja se tradicionalno koristi za fermentaciju i odležavanje vina, posebno u Gruziji i nekim delovima Italije.


  5. Šta se dešava sa sadržajem šećera u grožđu kako sazreva?

    a) Povećava se

    b) Smanjuje se

    c) Ostaje isti

    d) Zavisno od sorte grožđa


    ✅Tačan odgovor: A (Povećava se)

    📌Objašnjenje: Tokom sazrevanja grožđa, šećeri se akumuliraju, dok se kiselost smanjuje.


  6. Kako se zove proces dodavanja šećera moštu kako bi se povećao sadržaj alkohola u vinu?

    a) Malolaktička fermentacija

    b) Pasifikacija

    c) Šaptalizacija

    d) Dekantacija


    ✅Tačan odgovor: C (Šaptalizacija)

    📌Objašnjenje: Ova tehnika se koristi u hladnijim regijama gde grožđe prirodno ne sadrži dovoljno šećera za fermentaciju.


  7. Kako se zove proces odvajanja čvrstih delova grožđa od tečnosti pre fermentacije?

    a) Filtracija

    b) Dekantacija

    c) Presovanje

    d) Klarifikacija


    ✅Tačan odgovor: C (Presovanje)

    📌Objašnjenje: Presovanjem se odvaja sok iz grožđa pre ili nakon fermentacije.


  8. Koja je glavna karakteristika vina koje je prošlo kroz proces bâtonnage-a?

    a) Naglašeni voćni karakter

    b) Viša kiselost

    c) Bogatija tekstura i kompleksnost ukusa

    d) Intenzivne herbalne note


    ✅Tačan odgovor: C (Bogatija tekstura i kompleksnost ukusa)

    📌Objašnjenje: Bâtonnage je mešanje taloga kvasca u vinu kako bi se poboljšala tekstura i aromatska složenost. To je francuski izraz za mešanje staloženog taloga nazad u vino. Da vas podsetim, „talog“ je talog vinarstva, obično sačinjen od mrtvog kvasca i komadića semenki grožđa i čvrste materije. Vinari ponekad vole da neke od ovih čvrstih materija drže u kontaktu sa vinom kao način da izvuku ukus, aromu i teksturu. Čvrste materije se zatim mogu filtrirati ili fino isprazniti pre flaširanja, ili se vino može staviti na stalak, ostavljajući čvrste materije za sobom.


  9. Koji faktor najviše doprinosi dugovečnosti vina?

    a) Nizak nivo tanina

    b) Visoka kiselost i tanini

    c) Visok alkohol

    d) Niska pH vrednost


    ✅Tačan odgovor: B (Visoka kiselost i tanini)

    📌Objašnjenje: Vina sa visokom kiselinom i taninima imaju potencijal za dugotrajan razvoj i starenje.


  10. Kako se naziva pravac u kojem je vinograd nagnut?

    Opcije:

    a) Geografska širina

    b) Nagib

    c) Geografska dužina

    d) Aspekt (pozicija)


    ✅Tačan odgovor: Aspekt (pozicija)

    📌Obrazloženje: Aspekt se odnosi na orijentaciju vinograda prema suncu. Vinogradi okrenuti prema jugu (na severnoj hemisferi) ili prema severu (na južnoj hemisferi) dobijaju više sunčeve svetlosti, što utiče na sazrevanje grožđa.


  11. Kakav efekat magla ima na vinograd?

    Opcije:

    a) Povećava temperaturu

    b) Obogaćuje zemljište hranljivim materijama

    c) Ima rashlađujući efekat

    d) Povećava nivo CO₂


    ✅Tačan odgovor: Ima rashlađujući efekat

    📌Obrazloženje: Magla smanjuje temperaturu u vinogradima, posebno u toplijim područjima, što pomaže u očuvanju kiselina i sprečava preterano sazrevanje grožđa. Primer je dolina Nape u Kaliforniji, gde jutarnja magla hladi vinograde i produžava vegetativni ciklus grožđa.


  12. Protiv koje vremenske nepogode vinari koriste mreže u vinogradu?

    Opcije:

    a) Sunčeve svetlosti (sunlight)

    b) Mraza (frost)

    c) Kiše (rain)

    d) Grada (hail)


    ✅Tačan odgovor: Grada (hail)

    📌Obrazloženje: Grad može ozbiljno oštetiti grožđe i vinovu lozu, posebno tokom perioda cvetanja i sazrevanja. Vinari u nekim regionima, poput Burgundije, postavljaju zaštitne mreže kako bi smanjili rizik od gubitka roda.


  13. Kako niži prinosi (yields) utiču na grožđe?

    Opcije:

    a) Lošiji ukus

    b) Voćne arome koštunjavog voća

    c) Koncentrovaniji ukus

    d) Zelene voćne arome


    ✅Tačan odgovor: Koncentrovaniji ukus

    📌Obrazloženje: Kada je prinos grožđa nizak, vinova loza može posvetiti više energije preostalim grozdovima, što rezultira bogatijim aromama i intenzivnijim ukusom. Zato mnogi vrhunski vinari ograničavaju prinos kako bi poboljšali kvalitet vina.


  14. Kako se zove uklanjanje viška listova i loze u vinogradu?

    Opcije:

    a) Trening vinove loze

    b) Navodnjavanje (irrigation)

    c) Prskanje (spraying)

    d) Orezivanje (pruning)


    ✅Tačan odgovor: Orezivanje (pruning)

    📌Obrazloženje: Orezivanje je ključni postupak u vinogradarstvu koji podrazumeva uklanjanje viška listova i mladica kako bi se omogućila bolja cirkulacija vazduha, bolja izloženost suncu i smanjenje rizika od bolesti. Može se vršiti tokom zimskog perioda (zimsko orezivanje) ili tokom vegetativne sezone (letnje orezivanje).


  15. Koji je glavni razlog zašto se grožđe koristi za proizvodnju Vendanges Tardives vina?

    Opcije:

    a) Smanjenje kiselosti grožđa

    b) Povećanje koncentracije šećera i arome

    c) Brža fermentacija

    d) Povećanje sadržaja alkohola


    ✅Tačan odgovor: Povećanje koncentracije šećera i arome

    📌Obrazloženje: Vendanges Tardives (drugi naziv za kasnu berbu) označava grožđe koje je ostalo na vinovoj lozi duže vreme, čime se povećava koncentracija šećera, a samim tim i aroma. Ovo grožđe često se koristi za proizvodnju slatkih vina sa bogatim ukusima i višim sadržajem alkohola.

Comments


© 2035 by The Food Feed. Powered and secured by Wix

Thanks for submitting!

bottom of page